Višegodišnji financijski okvir prevodi prioritete EU u financijske pojmove, polaganjem maksimuma godišnjih iznosa koje EU može potrošiti u različitim političkim sektorima kroz narednih sedam godina.

Spomenuti okvir jest izraz političkih prioriteta koliko i alat planiranja budžeta, definirajući područja u kojima bi EU trebala uložiti više ili manje u periodu od 2014. – 2020.

Intenzivni pregovori Europskih institucija prema ovome višegodišnjem planu rezultirali su sveukupnim budžetom od 960 milijardi eura u preuzetim obavezama i 908 milijardi eura za stvarna plaćanja, što iznosi 3.5% i 3.7% manje nego za višegodišnji okvir 2007.-2013. Ovakva disciplina reflektira kompromis koji je postignut od strane institucija EU u zadnje dvije i pol godine, između EU politike ulaganja u rast te pritiska na budžet s kojima su se zemlje članice suočile na nacionalnoj razini.

Višegodišnji financijski okvir podijeljen je na šest kategorija rashoda, nazvane “naslovi”, prema odgovarajućim EU aktivnostima: pametan i uključiv rast (47% od sveukupnog budžeta), održiv razvoj (39%), globalna Europa (6%), administracija (6%), sigurnost i građanstvo (2%), naknade.

Veliki je naglasak stavljen na troškove rasta i stvaranja radnih mjesta, u skladu s političkim prioritetima EU-a: troškovna gornja granica podnaslova 1a: „kompetitivnost za rast i poslove“ povećala se za više od 37% uspoređujući razdoblje od 2007. – 2013. godine. Ova kategorija troškova uključuje, među ostalima, financiranje prilika za istraživanje i inovaciju, obrazovanje i obuku, transeuropske mreže energije, promet i telekomunikacije, socijalne politike i razvitak poduzeća. Središnju ulogu u stvaranju rasta i radnih mjesta u Europi ima novi program za istraživanje i inovaciju pod nazivom Obzor 2020 (Horizon 2020), koji je financiran s gotovo 80 milijardi eura, što iznosi oko 30% više nego u prošlom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Program ističe važnost istraživanja u Europi i stavlja ga na visoku razinu, također ima namjenu ojačati industrijska vodstva u inovacijama, promovirati ulaganja u ključnim tehnologijama, omogućiti veći pristup kapitalu te potporu malim i srednjim poduzećima.

Obzor 2020 pomaže usmjeriti glavne društvene izazove, pridonosi premošćivanju jaza između istraživanja i tržišta, te igra važnu ulogu u međunarodnim suradnjama. Novi program COSME još je jedan od ključnih insturmenata za kompetitivnost. Ovaj program predviđa 2,3 miljarde eura za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, te podizanje ekonomskog rasta i povećanje broja radnih mjesta u Europi. COSME je EU program usmjeren prema malim i srednjim poduzećima, koji podupire njihov izlaz na tržište unutar i van Europske unije i nudi jednostavniji pristup financiranju kroz kreditna jamstva i rizični kapital.

Podnaslov 1b „Ekonomska, socijalna i teritorijana kohezija“ pokriva regionalne političke smjerove kako bi se pomoglo najmanje razvijenim regijama i zemljama Europske unije u suztizanju ostalih, povećavajući kompetitivnost svih regija i razvoj unutarnje regionalne suradnje. Reformirana kohezijska politika učinit će dostupnim 366, 8 milijardi eura (trenutne cijene) za ulaganje u europske regije i gradove te u realno gospodarstvo. Spomenuta kohezija predstavlja glavni ulagačkih alat Europske unije za postizanje ciljeva iz strategije Europe 2020.

Naslov b tiče se „održivog rasta i prirodnih resursa“ a uključuje zajedničku poljoprivrednu politiku, zajedničku ribarstvenu politiku, ruralni razvoj i ekološke mjere. Naslov c „sigurnost i građanstvo“ uključuje pravosuđe i unutarnje poslove, zaštitu granica, imigracijsku politiku i politiku azila, javno zdravstvo, zaštitu potrošača, kulturu, mlade, informacije i dijalog s građanima. „Globalna Europa“ u naslovu d pokriva sva vanjska djelovanja („vanjska politika“) Europske unije, poput pomoći u razvoju ili humanitarnoj pomoći s iznimkom na Europski razvojni fond (EDF) koji pruža pomoć za razvoj suradnje s afričkim i karibijskim zemljama te sa zemljama Tihog oceana, isto kao i s prekomorskim zemljama i teritorijima. Instrumenti za nepredviđene situacije nisu dio višegodišnjeg plana, no potpuno su aktivni i za njih postoji dodatnih 6,8 milijardi eura (ili 0.04% bruto nacionalnog dohotka EU-a). Riječ je o instrumentima poput Fonda za hitne slučajeve zdravstvene pomoći, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Fonda solidarnosti, Instrumenta fleksibilnosti i Europskog razvojnog fonda.