Kako se energetska tranzicija i prijelaz na obnovljive izvore energije odražavaju na lokalnu zajednicu

Energetska tranzicija i prijelaz na obnovljive izvore energije su teme koje u Hrvatskoj imaju sve veći značaj iz godine u godinu. Uz sve veći i brži rast cijena energenata i samim time troškova, uz rastuće potrebe za energijom zbog razvoja lokalnih zajednica, te uz širenje svijesti privatnog i javnog sektora o mogućnostima sufinanciranja i važnosti korištenja čiste i održive energije, u zadnjih par godina postoji rastući interes o temi energetske tranzicije, kako zbog ekonomskog, tako i zbog društveno odgovornog faktora. Istovremeno, kako se rokovi vezani uz ispunjavanje energetskih smjernica zadanih od strane Europske komisije približavaju, na lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim tijelima postavlja se sve veći pritisak za ispunjenje ovih ciljeva. Neki od glavnih strateških ciljeva koji se na nacionalnoj razini nastoje postići do 2030. godine uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za minimalno 43% u odnosu na nivo emisija zabilježenog 2005. godine, postizanje udjela od 36,64% obnovljivih oblika energije u ukupnoj  strukturi energetske potrošnje na godišnjoj razini, te rast zaposlenosti u Hrvatskoj od minimalno 0,4% (postizanje nacionalne stope zaposlenosti od 75%).

U Istri je sam značaj energetske tranzicije dosta visok i zbog nekih dodatnih faktora. U Općini Kršan nalazi se TE Plomin, posljednja aktivna termoelektrana na kameni ugljen u Hrvatskoj sa kapacitetom od 217 MW.  Ova termoelektrana, koja direktno zapošljava preko 200 radnika i 300 kooperanata i prema podacima iz 2021. godine godišnje proizvodi oko 1.400 GWh, od velike je važnosti na svim razinama, od nacionalne do lokalne. Budući da se do 2033. godine planira kompletno ukidanje korištenja ugljena kao energenta i restrukturiranje postrojenja, odnosno prelazak na obnovljive izvore energije, ovaj proces će sigurno imati značajne posljedice za lokalnu zajednicu. Utjecaj na trenutno zaposlene radnike i njihove obitelji odnosi se na rizik od gubitka posla ili buduće potrebe za prekvalifikacijom, dok tranzicija utječe i na lokalne vlasti i širu zajednicu zbog promjene ekonomskih prilika vezanih uz poslovanje termoelektrane. Ovi izazovi su uže vezani uz pojam pravedne tranzicije, odnosno direktive Europske unije kojom se želi osigurati da se zajednicama koje su zbog svojih ekonomskih karakteristika i povijesti korištenja ugljena u rizičnijoj situaciji omogući jednaka zaštita radničkih prava i sredstva za život tijekom tranzicije gospodarstava na održivu proizvodnju. U tu svrhu Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji omogućeno je korištenje 185 milijuna eura u okviru Prioriteta 4. Pravedna tranzicija u sklopu Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. (ITP), koji uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju (FPT).

LIFE projekt JUSTEM, u kojem IRENA sudjeluje kao projektni partner, relevantan je upravo jer je usmjeren na postizanje ciljeva pravedne tranzicije i smanjenja energetskog siromaštva u regiji. Kroz projekt nastoji se lokalnoj zajednici približiti tema pravedne tranzicije i njezin značaj za građane i lokalnu vlast, te omogućiti uključivanje građana u sam proces odlučivanja. JUSTEM također kroz razvoj i predlaganje mjera pravedne tranzicije nastoji pružiti kvalitetniju potporu i omogućiti uspješnije financiranje razvojnih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini, te privući vanjske izvore financiranja za projekte održive energije. 

Photo by gerbrak on Freeimages.com (foundry-1442080)

Photo by jakubson on Freeimages.com (coal-power-station 3)

Photo by sbhattac on Freeimages.com (fossil-fuels-how-much-longer-can-the-engine-run-1440615)