Efikasno korištenje vodnih resursa za smanjenje negativnih posljedica suša i naglih bujica

Kombinacija dugih sušnih perioda i kratkih, ali obilnih, kiša koje uzrokuju bujice i poplave postaje sve češća pojava. U Hrvatskoj 30% ukupne štete od ekstremnih vremenskih pojava otpada na sušu, dok je prema zadnjoj procjeni Europskog opservatorija za sušu oko četvrtina europskog teritorija u opasnosti od te pojave (https://drought.emergency.copernicus.eu/tumbo/edo/map/?id=1000). U Istarskoj županiji je 2022.  godine prvi put nakon deset godina uvedena redukcija vode prvog stupnja, odnosno zabrana korištenja pitke vode za pranje ulica, trgova i javnih površina te privatnih i javnih zelenih površina, tuširanja na plažama i kupalištima. Nepovoljne hidrološke prilike  u Istri znatno se umanjuju korištenjem akumulacijskog jezera Butoniga smještenog na obalnoj pritoci rijeke Mirne, međutim postojeća infrastruktura dodatno je opterećena turističkom sezonom koja svake godine probija rekorde broja turista i noćenja te uzrokuje drastično povećanje potrošnje vode u ljetnim mjesecima.

Uz učestalu pojavu suša, zadnjih godina zabilježen je porast intenzivnih kišnih valova koji rezultiraju ekstremnim poplavama i bujicama. Kraj ljeta 2024. godine obilježen je značajnim blatnim bujicama i poplavama koje su uzrokovale ogromne štete u urbanim i ruralnim područjima u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Ovakve pojave često dovode do onečišćenja izvora pitke vode, čime se dodatno otežava nesmetana distribucija čiste vode krajnjim korisnicima.

Kako su ovakve i slične pojave sve učestalije i u drugim mediteranskim zemljama, HORIZON EUROPE projektom CARDIMED u kojem IRENA sudjeluje kao projektni partner, nastoji se staviti veći fokus na rješavanje problema kroz korištenje inovativnih NBS (Nature – Based Solutions) prirodnih rješenja. CARDIMED okuplja 50-ak partnera s područja Mediterana te će tijekom četiri i pol godine trajanja projekta razviti devet tipova različitih NBS rješenja na 20 pilot lokacija različitih karakteristika (ruralna, urbana i industrijska područja). NBS rješenja u projektu su raznolika, te obuhvaćaju široko tematsko područje - od dekarbonizacije poljoprivrednih procesa, sađenja mikro šuma u urbanim područjima, upotrebe kišnih vrtova i zelenih zidova, do pametnog korištenja vode u industriji itd. Međutim, jedno od zanimljivijih rješenja koje bi se moglo primijeniti u Istri uključuje pilot područje Egejskih otoka u Grčkoj koje se fokusira upravo na negativne učinke uzrokovane sušom i naglim poplavama. Pilot područje Egejskih otoka, koje se sastoji od tri različite lokacije, planira kombinirati NBS rješenja, visoko inovativne tehnologije za obradu vode/otpadnih voda i njihovo ponovno korištenje, reciklažu hranjivih tvari, korištenje tradicionalnih tehnika upravljanja vodom te zelenu/sivu infrastrukturu u svrhu rješavanja oskudica vode, rizika od poplava, gubitka bioraznolikosti, poljoprivredne produktivnosti itd. Neki od konkretnih primjera uključuju korištenje UASB reaktora putem kojeg se metan anaerobnim procesom crpi iz otpadnih voda (https://www.youtube.com/watch?v=0QsEdlJgllI), dok se ostatak mulja koristi kao kompost, a ostatak vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Drugi primjer uključuje skupljanje i korištenje kišnica za ispiranje WC-a u kućanstvima i poljoprivredno navodnjavanje, dok treći primjer uključuje izgradnju mreže od 180 tradicionalnih kamenih zidića kako bi se omogućio dodatni vodeni resurs za poljoprivredno navodnjavanje, kvalitetniji uvjeti za poboljšanje bioraznolikosti i kako bi se smanjio rizik od poplave u turističkim područjima.

Navedenim pilotima više se valoriziraju nekonvencionalni vodni resursi poput kišnica, podzemnih voda i otpadnih voda te se omogućuje njihova šira upotreba na području Istre. Krajnji cilj projekta CARDIMED je razvoj čak 47 fleksibilnih NBS rješenja koja će se moći skalirati sa regionalne na lokalnu razinu i koja će imati široku primjenu u raznim sektorima i omogućiti konkretan odgovor na razne nepovoljne klimatske učinke i elementarne nepogode.