Cestovni promet

Prva prostorno planska definicija osnovne cestovne mreže u Istri sadržana je u Regionalnom prostornom  planu Istre, dovršenom 1968. godine, a Prostorni plan iz 1983. unosi novost na način da težišnu prometnu točku u povezivanju zapadnog i istočnog prostora Istre spušta iz čvora Baderna u čvor Kanfanar. Prostorni plan Istarske županije, koji je usvojen u veljači 2002.godine potvrdio je istu koncepciju.

Slijedeći zacrtanu koncepciju započela je izgradnja Istarskog ipsilona, prva dionica u  dužini od 26 km Matulji-Lupoglav, uključujući i Tunel Učka, puštena u promet  1981. godine. Kasnije su izvedene dionice Lupoglav-Cerovlje, Cerovlje-Pazin (Rogovići), te dionice na pravcu Dragonja-Pula: Buje Nova Vas i Medaki-Kanfanar (vijadukt Limska draga), ukupne dužine 36 km. U periodu od 1997. do 1999. izgrađena je dionica Pazin-Vodnjan tako da je danas u prometu ukupno 90 km.

U toku su radovi na izgradnji zapadnog kraka Istarskog ipsilona, a puštanje u promet dionice od čvora Umag do čvora Medaki (Vrsar) predviđeno je za svibanj 2005.godine.

U Istarskoj županiji postoji relativno gusta mreža javnih cesta, međutim, u ocjeni stanja moramo utvrditi da je kvaliteta postojeće cestovne mreže nezadovoljavajuća, a razvoj cestovne infrastrukture ne zadovoljava narasle potrebe cestovnog prometa. 

Potrebno je istaći da je briga o istarskim cestama značajno povećana nakon ustroja Županije i gradova i općina i obnovljeni su mnogi kolnici i asfaltirane makadamske ceste.

Ukupna duljina cesta u Istarskoj županiji je 1.812,950 km:

  • državne ceste -  380,200 km
  • županijeske ceste - 698,950 km
  • lokalne ceste - 733,800 km