Povijesni pregled

Smještena u najneposrednijoj blizini zapadnoeuropske civilizacije s jedne, i na rubu drugačijeg kulturnog miljea s druge strane, Istra ima zavidnu povijest, ispisanu na raskrižju  putova triju velikih europskih kultura  – slavenske, romanske i germanske. Tisućljetna politička posezanja, neprestane napetosti i podjela ovoga nevelikog prostora između različitih  država i političkih utjecaja dominantnih europskih sila presudno su utjecali na specifičnost života i raznorodnost kulturnih utjecaja na istarskom poluotoku, preko kojega su od prapovijesnih vremena vodili putovi s Mediterana u srednju Europu, odnosno u područje Panonije i obrnuto. Kroz burnu istarsku povijest bilježimo učestale smjene raznih vlasti i uprava - od  Rimskog Carstva i Bizanta preko  Franačke države, Akvilejske patrijaršije, Mletačke Republike, Pazinske knežije. Ilirskih provincija,  Austrije, Italije do Jugoslavije.  Povijesna su zbivanja na tom turbulentnom mjestu uvjetovale česte migracije i zbjegovi, a samim time i mjene stanovništva, tradicija i kultura. Tu su svoje tragove ostavljali brojni narodi: Liburni, Histri (po kojima je poluotok dobio ime), Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani ...

Unatoč brojnim povijesnim nedaćama  do našega su se  vremena održala tri naroda: Hrvati, Slovenci i Talijani.  Živeći tu, jedni pored drugih, nerijetko i jedni protiv drugih, zajednička ih je sudbina upućivala na  međusobnu toleranciju, razvijajući tako skladan suživot.

Istra je znala  vješto pomiriti vjekovne sudare suprotnih kulturnih utjecaja i time potvrdila svoju vlastitu zrelost, što je najbolja ulaznica za udruženu Europu.

Opširnije