Istra - regija kulture

Istra je tijekom čitave svoje prebogate povijesti bila je mjesto dodira i prožimanja mnogih kultura.  Liburni, Histri, Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani, Slovenci svojom su prisutnošću, običajima, radom, ostavili trag kojeg današnji stanovnici Istre nastoje sačuvati, oplemeniti i osuvremeniti.

Bogata prapovijesna nalazišta (Šandalja, Romauldova spilja...) koja svjedoče o naseljavanju prvih stanovnika, histarske gradine iz brončanog razdoblja (Nesactium, Monkodonja...); antički rimski spomenici (amfiteatar Arena, Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, ostaci brojnih rimskih vila...); kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču iz 6. stoljeća, uvršten u UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine; druga vrijedna sakralna baština kao što su srednjovjekovne crkvice oslikane freskama (Sv. Barnabe u  Vižinadi, Sv. Foške u Batvačima, Sv. Martina u Lovreču, Sv. Margarete  pokraj Vodnjana), te posebno čuveni dragulj srednjevjekovnog zidnog slikarstva Ples Mrtvaca u crkvici Sv. Marije na Škrilinah pokraj Berma, najveća istarska crkva Sv. Blaža u Vodnjanu sa zbirkom sakralne umjetnosti i sačuvanim mumificiranim tijelima nekoliko svetaca; ostaci glagoljaškog utjecaja u srednjovjekovnoj umjetnosti i pismenosti; srednjovjekovni kašteli i utvrde u Dvigradu, Svetvinčentu, Pazinu, Puli, Momjanu, Pietra Pelosa pokraj Buzeta; povijesne gradske jezgre gradića u istarskoj unutrašnjosti i na obali; brojne austrijske fortifikacije iz 19. stoljeća u okolici Pule; talijanska arhitektura između dva svjetska rata sa rudarskim naseljem  i zasebnom urbanističkom cjelinom Rašom; prepoznatljiva tradicionalna ruralna arhitektura sa suhozidima i kažunima - jedinstvenim kamenim poljskim kućicama kružnog oblika tek su dio bogate kulturne baštine i obrisi ostataka osebujne prošlosti Terre Magice kako Istru, često i s pravom, mnogi nazivaju.

Raznolikost, veličina i bogatstvo nalaza  preduvjet su za mnogo puta dokazan uspješan rad niza instivtucija. Arheološki muzej Istre Pula, Povijesni  i pomorski muzej Istre Pula – Museo storico e navale dell'Istria, Etnografski muzej Istre Pazin- Museo etnografico dell'Istria, Muzej suvremene umjetnosti Istre Pula-Museo d'arte contemporanea dell'Istria, Zavičajni muzeji  u Umagu, Poreču, Rovinju, Labinu, Buzetu i Pazinu u suradnji sa Konzervatorskim odjelom - Uprave za zaštitu kulturne baštine, svojim stručnim i predanim radom sačuvali su ovo jedinstveno spomeničko i civilizacijsko bogatstvo za dolazeće naraštaje.

Očuvanjem tradicijskih vrijednosti koje također svjedoče o interkulturalnosti i tolerantnosti ovog prostora i njegovih stanovnika, koji su stoljećima dolazili i odlazili ostavljajući znak za sobom, manifestacijama koje su ujedno i druženja na kojima se i dalje čuva domaća "rič" ili "il nostro dialetto" (Smotra narodne glazbe i plesa Istre, susreti svirača na dijatonskim harmonikama, bajsevima, sopilama i mihu, folklornim susretima...), bave se mnoge udruge ljudi dobre volje i neiscrpne ljubavi prema zavičaju. Posebna specifičnost istarske narodne tradicije karakterističan je način sviranja i pjevanja poznat kao petotonska istarska ljestvica,također  dio zaštićene nematerijalne baštine UNESCOa te brojni, još uvijek dnevnoj u uporabi, tradicionalni istarski dijalekti.

Tradicija je i inspiracija mnogim umjetnicima koji  je pamte, istražuju i oblikuju na suvremen način. Njihova glazba, pisana riječ, likovni i scenski izraz svjedoče  kako zavičajne vrijednosti mogu biti i jesu univerzalne i trajne, kako se umjetnik današnjice može vrlo uspješno  identificirati sa svojim korijenima i u doba sveprisutne globalizacije te stvarati nove i jedinstvene kulturne vrijednosti. Na tom je tragu i izložbena djelatnost brojnih galerija koje su svojim projektima afirmirale  mnoge likovne umjetnike koji  izložbama i nagradama u zemlji i van nje  potvrđuju značaj slike, kipa, instalacije, performansa u Istri i za Istru. Poznata je likovna izložba koja se svakog ljeta održava na otvorenom, u rovinjskoj ulici Grisia.

Književne manifestacije u spomen Mati Baloti, Antonu Šoljanu, Edi Budiši, Mirku Kovaču i Fulviu Tomizzi, Dani eseja u Puli, Sabor čakavskog pjesništva u Žminju, Verši na šterni u Vižinadi……, nagrade za književno i prevodilačko djelo o Istri, stvaranje Istarske enciklopedije i internetske enciklopedije Istrapedia, mnoštvo znanstvenih skupova  i iznimno bogata izdavačka djelatnost nadopunjuju bogatu paletu kulturnog stvaralaštva i susretanja u Istri.

Izvan granica Istre poznate su kulturne manifestacije poput festivala Sajma knjige u Puli, Međunarodnog orguljaškog festivala Organum histriae, Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Savinčentu, Mediteranskog kiparskog simpozija kao i Bienale industrijske umjetnosti u Labinu, međunarodnih kazališnih festivala PUF i MKMF u Puli i Zlatnog lava u Umagu, Festivala rane glazbe u Dvigradu. Redovito se održavaju i koncerti u Eufrazijani u Poreču, susreti zborova Naš kanat je lip, Mundial fotofestival u Rovinju, Susret harmonikaša u Puli, Annale u Poreču i mnoga druga kulturna događanja.

Istra je  i mjesto održavanja dvaju vrlo značajnih filmskih festivala u zemlji, Motovun film festivala koji se održava na trgovima i ulicama Motovuna, srednjovjekovnog utvrđenog gradića na brežuljku pored rijeke Mirne i Pulskog filmskog festivala u rimskom amfiteatrom Arenom, najvećom pozornicom na otvorenom koja je ujedno prostor ljetnih održavanja brojnih koncerata najvećih svjetskih zvijezda klasične i pop glazbe kao što su Sting, Zucchero, James Brown, David Gilmour, Placido Domingo…… Sve te manifestacije izvrstan su razlog da se Istra posjeti i uživa i u njenoj kulturi.

Uključivanjem u europske projekte / Heart of Istria, HERA, Ex.Po.Aus, Revitas I, i II. / čiji je najznačajniji rezultat gradnja kulturne infrastrukture poput Kuće pisaca u Pazinu, Kuće Fresaka u Draguču, Centra za nematerijalnu kulturu u Pićnu…  kao i novim inicijativama poput osnivanja Istarske kulturne agencije-Agenzia culturale Istriana, Istarske filmske komisije-Istria film comission, Institucionalizacije zavičajne nastave.. nastojimo biti u dosluhu sa vremenom i promjenama koje ono sve bržim ritmom predlaže i nameće.

Želja je Istarske županije – Regione Istriana da se kultura u Istri dalje razvija i mijenja te da potvrdimo kako smo regija kulture na ponos i spomen Zvane Črnje, Andree Antica di Montona, Luigija Dallapiccole, Slavka Zlatića, Fulvia Tomizze, Mate Balote, Antonia Smareglie, Matije Vlačića Ilirika, Carlotte Grisi, Giuseppine Martinuzzi, Nela Milottija i svih onih spomenutih i nespomenutih koji su stvarali kulturu i znanje kao i onih koji danas umjetničkim, znanstvenim  i kulturnim radom stvaraju ozračje tolerancije, razumijevanja, prihvaćanja različitosti toliko potrebnih  našoj regiji i svima u svijetu.