26.09.19. u 13:22

Svečano obilježen Dan Istarske županije

Svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije i Saveza Udruga antifašista Istarske županije, jučer je u Spomen domu, u Pazinu, obilježen Dan Istarske županije koji se slavi u povodu Pazinskih odluka iz rujna 1943. Čuveni proglas o sjedinjenu Istre s maticom Hrvatskom, kazao je u svome obraćanju obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin, kao i Odluke koje su potom uslijedile temelj su današnje Istre.

„I to ne bilo koje Istre, već demokratske, višejezične, multikulturalne, otvorene, europske Istre koja, na zasadama povijesnih odluka, želi biti svoja na svome, prema tome dio demokratske države Hrvatske koja uvažava regionalne specifičnosti i priznaje ih kao svoje bogatstvo. Rujanskim događajima započinje kraj vladavine fašizma, ali upravo antifašističke tekovine čine, usudio bih se reći, genom, današnje i buduće moderne Istre. Samo na antifašističkim tekovima Istra može biti i ostati jaka, moderna i napredna regija, uzor svim ostalim hrvatskim krajevima“, istaknuo je Radin dodajući kako antifašizam u današnjem prijevodu znači miroljubivost, toleranciju, otvorenost prema drugom i drugačijem, suživot svih naših istarskih posebnosti, onih autohtonih i onih koje to nisu, ali su voljen prihvatiti običaje i duh našeg zavičaja.

Prema županovim riječima, danas, 76 godina kasnije, pred Istarskom županijom su brojni projekti, ali i izazovi s kojima se „želimo uhvatiti u koštac“. U prvom redu ističe Uljanik, bez čijeg opstanka neće biti ni opstanka hrvatske brodogradnje. Potom, tu je i pitanje rada ŽCGO Kaštijun, kao i preuzimanje poslova Ureda državne uprave. Kao uspjehe izdvaja postignuti dogovor s državom oko osiguravanja dodatnih 150 milijuna kuna za dovršetak OB Pula, te niz drugih projekata i programa koje Županija provodi.

Predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić rekao je da su obilježavanje 26. obljetnice Istarske županije, 76. obljetnice Pazinskih odluka i 75. obljetnice formiranja 43. Istarske divizije događaji koji snažno uzdižu istarski ponos i podsjećaju nas na mnoge postignute ciljeve i izvanredne ljudske i političke vrijednosti generacija ljudi koji su od Istre učinili najnapredniju i najrazvijeniju hrvatsku regiju.

„Unatoč vremenskoj distanci i danas su vidljive zastrašujuće posljedice fašizma, ideologije koja je gotovo srušila i spalila svijet. Antifašizam je stalno potreban i nije izgubio smisao“, poručio je Drandić.

Potpredsjednik antifašista Istarske županije Edo Jerman podsjetio je, pak, na formiranje 43. Istarske divizije u kojoj su se zajedno borili istarski Hrvati, Slovenci i Talijani koji se nisu mirili s fašističkom represijom. U njenim je redovima bilo 30 tisuća boraca koji su garantirali da će se Pazinske odluke o sjedinjenju Istre s Hrvatskom provesti u praksi. Unatoč tomu, smatra Jerman, sustavno se omalovažavaju Narodnooslobodilački pokret i Narodnooslobodilačka borba, a istodobno se tolerira eskalacija revizionizma i nacionalizma.

Izaslanik predsjednika Vlade ministar turizma Gari Cappelli rekao je kako je Istra znala i imala hrabrosti 1943., ali i u Domovinskom ratu kada se veliki broj Istrana odazvao obrani Hrvatske.

„Treba poštivati sve koji su se borili za sjedinjenje Istre s Hrvatskom, za slobodu, demokraciju, boljitak i sve ono što želimo svima koji ovdje žive“, naglasio je ministar.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i savjetnik za analitiku i unutarnju politiku Vladimir Lončarevića je rekao da je ovo velik dan za Hrvatsku i hrvatsku povijest.

„Tada je iskazana volja Istrana da Istra ude pod okrilje matice zemlje Hrvatske. U tom dokumentu nisu ocrtani samo ciljevi Narodno oslobodilačkog pokreta u Istri, već i nastojanja pokoljenja istarskih Hrvata. To jedinstvo Istrana treba cijeniti“, zaključio je Lončarević.

Prisutnima su se obratili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i načelnik Općine Sveti Petar u šumi Mario Bratulić, te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, dok su u glazbenom programu nastupili mješoviti zbor KUD- a Matko Brajša Rašan i etno skupina Šćike.

Sjednici je prethodilo polaganje vijenaca na središnjem spomeniku u parku Narodnog ustanka, u Pazinu.